Jump to content

Bint Jbeil

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Bint Jbeil
human settlement, village/town/city in Lebanon
mba/obodoLebanon Dezie
isi obodo nkeBint Jbeil District Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaBint Jbeil District Dezie
dị na mpaghara ogeUTC+02:00 Dezie
nhazi ọnọdụ33°7′33″N 35°26′34″E Dezie
webụsaịtịhttp://www.bintjbeil.com/index.en.html Dezie
Map

Bint Jbeil (Arabic: بنت جبيل) bụ obodo nke abụọ kachasị na Nabatiye Governorate na Southern Lebanon.

Obodo a nwere ihe ruru mmadụ 30,000.  Amabeghị ọnụ ọgụgụ ya kpọmkwem, n'ihi na Lebanon emebeghị ọnụ ọgụgụ ndị mmadụ kemgbe 1932.[1]

Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]

Dị ka E. H. Palmer si kwuo, aha ahụ pụtara "Nwa nwanyị nke nne nke obere ugwu".[2]

Oge Ottoman[dezie | dezie ebe o si]

Bint Jbeil na mmalite afọ 1850, nke van de Velde

Na 1596, akpọrọ aha ya dị ka obodo nta, "Bint Jubayl" na Ottoman nahiya (subdistrict) nke Tibnin n'okpuru liwa' (district) nke Safad, nke nwere ọnụ ụlọ 238 na 60 bachelors, ndị Alakụba niile.  Ndị obodo ahụ na-akwụ ụtụ isi n'ihe ndị a na-emepụta n'ubi, dị ka ọka wit, ọka bali, osisi oliv, osisi mkpụrụ osisi, ewu na ụlọ aṅụ, na mgbakwunye na "ego a na-enweta n'oge ụfọdụ", nrịbama mmanụ oliv ma ọ bụ sirop grape, na ego a kapịrị ọnụ;  ngụkọta nke 25,220 akçe.[3]

Na 1838 Edward Robinson kwuru ya dị ka nnukwu obodo Shia, [1] mgbe na 1875, Victor Guérin hụrụ na ọ bụ obodo nwere otu puku Metualis;  dabere n’ihe ndị ọkà mmụta ihe ochie chọpụtara, o kwubiri na obodo ahụ dị n’otu obodo nta ndị Juu bụbu onye e chefuru aha ya kemgbe.[4][5]

Na 1881, PEF's Survey of Western Palestine (SWP) kọwara ya: "Otu nnukwu obodo Metawileh, nke nwere ihe dị ka 1,100 ruo 1,500 Metawileh. A na-eme ahịa ebe a kwa Thursday. Obodo a rụrụ nke ọma, nwee ụlọ alakụba. Ọnọdụ ahụ.  ugwu di elu gbara ya gburugburu, ma obodo a di n'ala di elu: nkpuru-vine, na oliv, na ala ubi nke ubi, anēsite n'isi-iyi, na ọtutu olùlù-miri, na oké b͕aket. "[6]

Bint Jbeil na 1989

Ndị bi n'obodo ahụ bụ ndị Shia Muslim (90%), ọ bụ ezie na mpaghara gbara ya gburugburu nwekwara ọnụ ọgụgụ dị ukwuu nke Ndị Kraịst (10%).

Site na ịrị elu nke ndị agha Palestine na Lebanọn, ndị agha Lebanọn gbalịrị ịchịkwa ọrụ ha. N'ọnwa Ọktoba afọ 1969, ndị agha gbara ndị Palestine 150 gburugburu n'akụkụ Bint Jbeil. N'ime ụbọchị isii nke ọgụ, mmadụ iri na isii n'ime ha nwụrụ.

Israel weghaara Bint Jbeil na 1978 n'oge Operation Litani, na ọzọ site na 1982 ruo 2000 n'oge esemokwu South Lebanon nke 1982-2000, mgbe ndị mmadụ na-ebi na ya belatara nke ukwuu; a kọrọ na ihe ruru 75% nke ndị bi na ya gara akụkụ ndị ọzọ nke Lebanon.[7] Ọ bụ ebe a na-awakpo ndị agha Israel mgbe ụfọdụ, dị ka bọmbụ ụgbọ ala nke onye otu Hezbollah mere na 25 Eprel 1995 nke bibiri isi ụlọ ọrụ nchịkwa Israel n'obodo ahụ.[8][9] Ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ izu atọ ka e mesịrị, na Mee 15, bọmbụ dị nso na Bint Jbeil gburu ndị agha Israel isii ma merụọ mmadụ anọ ahụ.[10] Hezbollah weghaara obodo ahụ mgbe Israel si na South Lebanon pụọ.

  1. UNHCR | Refworld | World Directory of Minorities and Indigenous Peoples - Lebanon : Overview. Archived from the original on 2013-01-17. Retrieved on 2013-01-17.
  2. Palmer, 1881, p. 68
  3. Hütteroth and Abdulfattah, 1977, p. 179
  4. Robinson and Smith, 1841, vol 3, pp. 372-373
  5. Guérin, 1880, pp. 108-109
  6. Conder and Kitchener, 1881, SWP I, p. 201
  7. "The Situation in Lebanon, July 1989", hearing before the Committee on Foreign Affairs Subcommittee on Europe and the Middle East
  8. Middle East International No 500, 12 May 1995; Publishers Lord Mayhew, Dennis Walters MP; April chronology p.18
  9. Ami Pedahzur, Suicide Terrorism, p. 127. Blackwell Publishing, 2005
  10. Middle East International No 502, 9 June 1995; May chronology p.15